Slavimo Dan kravate

Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni…


12. listopada 2018.

Slavimo Dan kravate

Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom.

Kakva je tri i pol stoljetna povijest kravate?

Budući da je nakon turskih provala na hrvatskim prostorima formirana Vojna krajina, njezini su vojnici bili nepresušni izvor i za ostala europska bojišta. Oni su sudjelovali u njemačkom Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648), a bili su prepoznatljivi po marami oko vrata, preteči današnje kravate. Od 1635. godine hrvatski vojnici služili su u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija “Royal Cravates”, koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, plemići od čipke ili muselina ili neke druge fine tkanine.

Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Poznato je da je francuski kralj Luj XIV bio upleten i u tajne pregovore oko urote Zrinskih i Frankopana, kako bi Hrvatska došla pod francuski patronat.To je propalo, ali je “Kralj Sunce” počeo nositi kravatu, jer je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih krutih visokih okovratnika. Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe stavila kravatu, bio je to korjenit zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, uposlio vlastitog “kravatara”, koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku.

Kravata se brzo širila Europom. Nakon Francuza prihvatili su je Belgijanci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko otočje, što je bilo presudno za razvoj kravate. Potom je osvojila sve kontinente. Englezi su od kravate napravili pravi kult. Promijenili su načine njezina vezivanja i uzorke boje. Naime, do početka 19. stoljeća kravate su bile bijele, a Englezi su uveli šarolike, čime su postale pokazatelj nečijeg ukusa. Zatim je američki je proizvođač tekstila Jesse Langsdorf učinio revolucionarni iskorak jer je tkaninu izrezao u tri dijela i onda je opet sašio na način koji omogućuje lakše vezivanje, ali i industrijsku izradu. Talijani su dodali nove umjetničke elemente u izradi kravate kojim se naglašava individualnost osobe koja je nosi.

Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja.

89 mogućnosti vezanja?

U kasnim 90-ima dvojica su istražitelja s Cambridgea (Thomas Fink i Yong Mao) pomoću matematičkog modeliranja uspjeli izračunati da postoji 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnoga čvora kravate. Samo desetak od tih 85 čvorova odgovara uobičajenim predodžbama koje su simetrične.  Najpoznatiji je jednostavni i dvostruki “windsorski čvor” koji je afirmirao vojvoda od Windsora koji, osim što je poznat po načinu na koji je vezao kravatu, također je ostao zapamćen kao osoba koja je abdicirala radi ljubavi. Kad se radi o obliku, danas su u upotrebi kravate, koje su i najpopularnije, zatim vrpce ili leptir-kravate, te tzv. ascot-kravate.

Ljubavna priča

Kravata je nastala iz ljubavne priče Malo je poznato da je u Hrvatskoj – domovini kravate upravo rubac imao sve simbole zaručničkog prstena. On je bio i još uvijek je – simbol odanosti i trajne veze između muškarca i žene vezane u svileni čvor. Naime, hrvatske djevojke svojim su zaručnicima vezale rubac oko vrata, kao znak njihove međusobne ljubavi i obećanja. Time su se međusobno obvezali, ali i obznanili svoju ljubav drugima.

Taj nježni rubac značio je i ohrabrenje muškarcima ali je ujedno na taj način muškarac pokazivao da cijeni svoju odabranicu i to što ga je upravo ona obilježila kao odabranika svoga srca. Taj je običaj, na simboličan način značio i vjernost muškarca nekoj ženi.

Još od davnina, kad su u ime ljubavi i vjernosti žene darivale odabranike  svoga srca svilenim rupcem, nastavlja se ova ljubavna simbolika, no ovaj put u formi kravate za muškarca i obratno – marame za žene.